VLADIMIR NAZOR NIJE PRISILNO ODVEDEN U PARTIZANE
Nazor je bio poznati hrvatski književnik, pjesnik i publicist. Rođen 30. svibnja 1876. godine u Postira, otok Brač. Aktivno je sudjelovao u kulturnom životu Hrvatske tijekom prve polovice 20. stoljeća.
Prije nego što je prešao u partizane, Nazor je surađivao s vlastima Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Neke stvari jednostavno nije moguće poreći i ne smiju se prešutjeti. Treba ih jasno naglasiti to je dio hrvatske povijesti iz koje možemo i moramo puno učiti, kako nam se iste greške nikada ne bi ponavljale.
Vladimir Nazor i mit o njegovoj otmici od strane partizana
U povijesnoj naraciji Drugog svjetskog rata i vremena Nezavisne Države Hrvatske (NDH), poznati hrvatski književnik Vladimir Nazor često se ističe kao kontraverzna figura. Jedan od mitova koji je okruživao Nazora bio je da je navodno otet od strane partizana i prisiljen pridružiti se njihovim redovima.
Ova je priča, koju su širili Hrvati, dugo je ostala dio javne percepcije pa tako i za one neupućene i danas. Međutim, kroz kritičko proučavanje dostupnih izvora i povijesnih podataka, ova se tvrdnja pokazuje kao neutemeljena. Vladimir Nazor doista je prešao u partizane tijekom rata, ali nije bilo otmice ili prisiljavanja da se pridruži njihovim redovima. Njegov prelazak u partizane bio je osobna odluka, koja je proizašla iz njegove suprotstavljenosti politici NDH.
Jedan prijepis sačuvan je u Državnome arhivu u Zagrebu, u fondu koji se odnosi na konfiskacije i to u spisu Nikole Mandića (DAZ, kut. u istome spisu nalazi se podatak da se u Budakovu kuću na Josipovcu br. 19 uselio predsjednik ZAVNOH-a Nazor. Te popis svih zatečenih predmeta pronađenih u toj kući. Kao i u kući obitelji Budak u Rimu br. 98 s pripadajućom gospodarskom zgradom. Izvor: https://epovijest.com/mile-budak/
VLADIMIR NAZOR JE BIO HRVAT PO POTREBI
Vladimir Nazor bio je Hrvat kad su to bili i drugi, bio je karađorđevićevac, vjeran listi Bogoljuba Jeftića, u vrijeme kada bi sve drugo bilo rizično. Snalazio se i mijenjao nazore onako kako su to činili obični ljudi, nikako političari i veliki književnici, nastojeći da prežive i sa što manje rana se provuku kroz povijesti.
Bogoljub Jevtić (Kragujevac, 24. prosinca 1886. — Pariz, 1960.), srpski političar i diplomat. Predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije od 20. prosinca 1934. do 24. lipnja 1935.
„Od danas za svakog Jugoslovena postoji samo jedan pozdrav — Čuvajte Jugoslaviju“ Te dvije riječi, kao kraljev idejni testament izbacio je Bogoljub Jevtić.
Ovaj video loše djeluje na moje zdravlje.
Sve lijepo napisano. Ne samo Bračani, Višani……….i Splićani su skloni Orjuni, a Zagreb ja najkomunističkiji oduvijek.
Na žalost puno naših Hrvata povijesne činjenice prenose onako kako njima u tim trenucima najbolje odgovara. Pa tako na neki naćin žele opravdati V. Nazora da je prisilno odveden u partizane. Što nikako nije istina V. Nazor je vlastitom voljom izabrao partizane kao i velika većina tada Hrvatskog naroda, to je naša povijest.
Da. Baš kao i činjenica da su oni egzekutori od Austrijske do grčke granice gotovo svi imali jako bijla lica (namjerno ne pišem riječ: obraze) a oni koji nisu izgledali tako – navodno su bile partizanke. Kao što je (kod još vrlo malog broja hrvatskih onovremenika) jako dobro šaptačkim načinom dijeljena priča kako se, po selima, najveći broj noćnih izvođenja na livadu i Bang – gotovo u pravilu događao nakon ispovijedi (bangiranih, kao npr. brat moje bake po majci). E sad, kao ni ovovremena tzv. koalicijska ekipa i kritike istih – ni spomenute (navodne) Povijesne istine osobno nisam spreman trenutno prihvaćati a osobito negirati. Sve mi se više čini da je sve to i takvo moguće samo na temelju našeg odgoja “da se ne brinemo za ovozemaljske probleme jer nas očekuje, jednog dana – sve ružičasto”. Kod Hrvata, općenito. Kod političara? (također općenitih) – ponajviše je to sve pragmatična mogućnost. E, to sam spremniji prihvatiti ali opet ne – odma’! Vidjeti ćemo i tko i kakav a i zašto je sve ovo sklepano. No, kako god bilo, jest ili bude – sve opet bude u našim rukama! LP